egypt
AR
belarus
BE
bulgaria
BG
bangladesh
BN
bosnia
BS
spain
CA
czech_republic
CS
germany
DE
greece
EL
usa
EM
great_britain
EN
esperanto
EO
spain
ES
estonia
ET
iran
FA
finnland
FI
france
FR
israel
HE
croatia
HR
hungary
HU
indonesia
ID
italy
IT
japan
JA
georgia
KA
india
KN
south_korea
KO
lithuania
LT
latvia
LV
india
MR
netherlands
NL
norway
NN
india
PA
poland
PL
portugal
PT
brazil
PX
romania
RO
russia
RU
slovakia
SK
serbia
SR
sweden
SV
ukraine
UK
vietnam
VI
china
ZH

Mladi ljudi uče drugačije od starih

Djeca uče jezik relativno brzo. Kod odraslih to obično traje duže. Međutim, djeca ne uče bolje od odraslih. Jednostavno uče drugačije. Mozak jako puno radi kod učenja jezika. Mora učiti nekoliko stvari paralelno. Prilikom učenja jezika nije dovoljno samo razmišljati o njemu. Mora se naučiti izgovor novih riječi. Zbog toga govorni organi uče nove pokrete. Mozak također mora naučiti reagirati na nove situacije. Sporazumijevati se na stranom jeziku je izazov. Odrasli pak u svakoj životnoj dobi jezik uče na drugačiji način. S 20 ili 30 godina ljudi još uvijek imaju rutinu u učenju. Škola ili studij nisu bili tako davno. Stoga je mozak dobro istreniran. Zato strane jezike mogu učiti na vrlo visokoj razini. Ljudi u starosti od 40 do 50 godina su već mnogo naučili. Njihov mozak profitira od iskustva. Nove sadržaje može dobro kombinirati sa starim znanjem. U toj dobi najbolje uči stvari koje već poznaje. To su, na primjer, jezici koji nalikuju ranije naučenim jezicima. Sa 60 ili 70 godina ljudi imaju najviše vremena. Mogu često vježbati. A to je kod jezika jako bitno. Stariji ljudi naročito dobro uče strana pisma. U svakoj životnoj dobi se može uspješno učiti. Mozak nakon puberteta još uvijek razvija nove moždane stanice. I to radi vrlo rado...

text before next text

© Copyright Goethe Verlag GmbH 2015. All rights reserved.