egypt
AR
belarus
BE
bulgaria
BG
bangladesh
BN
bosnia
BS
spain
CA
czech_republic
CS
germany
DE
greece
EL
usa
EM
great_britain
EN
esperanto
EO
spain
ES
estonia
ET
iran
FA
finnland
FI
france
FR
israel
HE
croatia
HR
hungary
HU
indonesia
ID
italy
IT
japan
JA
georgia
KA
india
KN
south_korea
KO
lithuania
LT
latvia
LV
india
MR
netherlands
NL
norway
NN
india
PA
poland
PL
portugal
PT
brazil
PX
romania
RO
russia
RU
slovakia
SK
serbia
SR
sweden
SV
ukraine
UK
vietnam
VI
china
ZH

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od hiljadu riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kada se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizuelne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se takođe mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Pošto naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo zavisi od mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi ne vide cigaretu, već samo tamne linije.

text before next text

© Copyright Goethe Verlag GmbH 2015. All rights reserved.