egypt
AR
belarus
BE
bulgaria
BG
bangladesh
BN
bosnia
BS
spain
CA
czech_republic
CS
germany
DE
greece
EL
usa
EM
great_britain
EN
esperanto
EO
spain
ES
estonia
ET
iran
FA
finnland
FI
france
FR
israel
HE
croatia
HR
hungary
HU
indonesia
ID
italy
IT
japan
JA
georgia
KA
india
KN
south_korea
KO
lithuania
LT
latvia
LV
india
MR
netherlands
NL
norway
NN
india
PA
poland
PL
portugal
PT
brazil
PX
romania
RO
russia
RU
slovakia
SK
serbia
SR
sweden
SV
ukraine
UK
vietnam
VI
china
ZH

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoevropsku grupu jezika. Ovu jezičku grupu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sistemu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su maternji jezici 500 miliona ljudi na svijetu. Teško je odrediti tačan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 miliona izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i holandski. Germanski jezici su podijeljeni u različite grupe. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i holandski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, na primjer, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se holandski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici baziraju se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa nauka mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!

text before next text

© Copyright Goethe Verlag GmbH 2015. All rights reserved.